U proljeće 1926. zagrebački slobodni zidari pokušali su riješiti staro pitanje: je li Loža „Ljubav bližnjega” ugašena 1919. ili je samo prekinula rad? Nekoliko mjeseci poslije taj je spor zahvatio imovinu, jurisdikciju, politiku i odnos prema židovskim članovima.
Premda označavaju iste ljude i isti pokret, izrazi „masonerija” i „slobodno zidarstvo” u hrvatskom javnom prostoru ne nose isti emocionalni teret. Jedan češće priziva tajne mreže i afere, a drugi povijest, simboliku i udruživanje.
Zagreb ima spomenik koji je dvaput ostao nedovršen. Prvi put građevinski, jer oko njegova granitnog monolita nikada nije izvedena zamišljena fontana. Drugi put komunikacijski, jer javnosti nikada nije uvjerljivo objašnjeno što golema piramida zapravo predstavlja.
Šesterokraka zvijezda, polumjesec, tri kule i plava boja na prvi pogled nude dovoljno materijala za teoriju o masonskoj simbolici zagrebačkoga grba. Priču dodatno komplicira činjenica da je njegov izgled 1896. predložio slobodni zidar Ivan pl. Bojničić. Ipak, kronologija pokazuje…
Kada se govori o povijesti slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, najčešće se spominju grof Ivan Drašković, biskup Maksimilijan Vrhovac ili političari poput Ante Trumbića. Adolf Mihalić ostaje u njihovoj sjeni. Ne zato što je bio manje važan, nego zato što njegov utjecaj nije…
Europa upravo povlači novu granicu između privatnosti i javne moći. Presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Italije, francuska rasprava o sucima slobodnim zidarima i britanska obveza policajaca da prijave masonsko članstvo vode prema istom zaključku.
Jedan od najraširenijih masonskih obreda u srednjoeuropskom prostoru ima neobičan problem s identitetom. U Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini generacije slobodnih zidara upoznale su ga kao ritualnu tradiciju snažno povezanu s Austrijom, ali ga se i danas nerijetko...
Afera koja je srušila glavnog državnog odvjetnika Hrvatske pretvorila je Veliki Orijent Hrvatske u najpoznatiju masonsku organizaciju u zemlji. Zatim mu se gotovo izgubio trag. No organizacija nije nestala. Promijenila je ime, izgubila dio loža, promijenila međunarodne...
Dok većina slobodnozidarskih loža u Hrvatskoj gotovo uopće ne komunicira izravno s javnošću, zagrebačka Loža „Hermes“ odabrala je drukčiji put. Putem svoje Facebook stranice govori o masoneriji, simbolima, filozofiji, hermetizmu i inicijaciji, stvarajući rijedak primjer...
Crkva se boji njihove filozofije, politika paralelnih lojalnosti, građani pogodovanja, a masoni javnosti. Dok se rasprava vodi oko pregača i rituala, pravo pitanje ostaje neodgovoreno: kako kontrolirati neformalne mreže kada njihovi članovi raspolažu javnom moći?
Hrvatska nema previše slobodnih zidara. Ima previše masonskih suvereniteta. Iza mnoštva naziva ne krije se slobodnozidarski pokret, nego spoj ideoloških razlika, inozemnih utjecaja, osobnih sukoba i gotovo neodoljive želje da se bude na vrhu vlastite organizacije.
Alojzije Stepinac 1934. nije tvrdio samo da su slobodni zidari utjecajni. Tvrdio je nešto mnogo ozbiljnije: da u Jugoslaviji „vlada masonerija“ i da bez njezina znanja i odobrenja gotovo nitko ne može doći na važan položaj. Kada se, međutim, umjesto općih optužbi pogledaju…