Generacija Z pred vratima loža: veliki test povjerenja za staro bratstvo
Pripadanje, osobni razvoj, mentorstvo i prilika da se učini nešto korisno za druge: dio potreba koje istraživanja prepoznaju među mladima podudara se s vrijednostima slobodnog zidarstva. To ipak ne znači da generacija Z čeka poziv u ložu. Između načela i stvarnog iskustva članstva stoje pitanja povjerenja, dostupnosti, uključivosti i smisla rituala. Za slobodno zidarstvo susret s mladima mogao bi biti prilika za obnovu, ali i vrlo konkretan ispit vlastite vjerodostojnosti.
Zamislimo dvadesetčetverogodišnju osobu koja ima nekoliko aktivnih grupnih razgovora, svakodnevno komunicira s kolegama i prati stotine profila, a ipak nema skupinu ljudi s kojom redovito razgovara o onome što joj je doista važno. Kontakata ima mnogo. Odnos koji traje, podnosi neslaganje i ne ovisi o trenutačnoj korisnosti mnogo je teže izgraditi. U toj zamišljenoj situaciji slobodnozidarska loža mogla bi djelovati neočekivano suvremeno. Redoviti susreti, zajedničke obveze, razgovori među generacijama i prostor za promišljanje vlastitog ponašanja nude drukčiji ritam od svakodnevice organizirane oko obavijesti, rokova i stalne dostupnosti.
No ista osoba mogla bi u loži vidjeti i zatvorenu organizaciju s nejasnim pravilima, visokim troškovima i autoritetima koje se ne propituje. Oba su ishoda moguća. Razlika između njih ovisi o tome kako konkretna loža radi i koliko je spremna objasniti svoje postupke. Zato pitanje traže li mladi upravo ono što lože nude zahtijeva dvije provjere: što mladi stvarno traže i što lože stvarno pružaju.
Generacija Z nije jedinstvena publika
Generacijom Z obično se nazivaju ljudi rođeni od druge polovice 1990-ih do početka 2010-ih, uz različite granice u različitim istraživanjima. Ovdje nas prvenstveno zanima njezin punoljetni dio, koji može razmatrati članstvo u ložama. Generacijska oznaka ipak nije opis osobnosti. Studentica u Zagrebu, mladi radnik u manjem gradu i programer koji radi za međunarodnu tvrtku mogu pripadati istoj generaciji, a imati vrlo različita očekivanja od zajednice, autoriteta i duhovnosti.
Pew Research Center upozorava da generacijske kategorije mogu poticati stereotipe. Razlike između mladih i starijih ne nastaju nužno zbog pripadnosti određenoj generaciji: mogu odražavati životnu dob, obrazovanje, društveni položaj ili okolnosti koje utječu na sve. Za ozbiljnu usporedbu trebalo bi promatrati različite generacije u sličnoj životnoj fazi. Zbog toga tvrdnje da mladi odbacuju tradiciju, ne podnose obveze ili automatski podržavaju uključivost nisu dobra polazišta. Slobodno zidarstvo može zanimati dio generacije Z, ali nema razloga očekivati da će jednaka poruka privući sve njezine pripadnike.
Povezanost je potreba, članstvo je izbor
Svjetska zdravstvena organizacija u izvještavanju o društvenoj povezanosti iz 2025. navodi da usamljenost pogađa približno svaku šestu osobu u svijetu. Među adolescentima i mladim odraslima ona je posebno izražena: u dobnim skupinama obuhvaćenima rasponom od 13 do 29 godina udjeli su približno 17 do 21 posto. To su međunarodni nalazi, a ne procjena posebno za hrvatsku generaciju Z. Takvi podaci pokazuju važnost kvalitetnih odnosa. Ne dokazuju da je članstvo u loži rješenje usamljenosti niti da mladi žele upravo slobodnozidarsku zajednicu.
Moguća prednost lože jest kontinuitet. Odnos može rasti kada se isti ljudi ponovno susreću, zajedno pripremaju aktivnosti i preuzimaju odgovornost jedni za druge. Članstvo tada ima sadržaj koji se ne iscrpljuje u popisu kontakata.
Međutim, redovitost sama po sebi ne stvara bliskost. Novoprimljena osoba može dolaziti na svaki sastanak i ostati na rubu već postojeće skupine. Ako nitko ne objasni običaje, ne uključi je u razgovor ili ne primijeti njezin izostanak, formalna pripadnost neće postati osobni odnos. To vrijedi i za sportske klubove, kulturne udruge i druge zajednice. Lože nemaju monopol na prijateljstvo. Moraju pokazati kako ga njeguju.
Što loža zapravo nudi?
Loža je osnovna organizacijska jedinica slobodnog zidarstva: zajednica članova koja se okuplja i djeluje prema određenim pravilima i ritualnoj tradiciji. Obedijencija je šira organizacija kojoj lože pripadaju, često velika loža ili veliki orijent.
Ujedinjena Velika Loža Engleske, poznata pod kraticom UGLE, svoje vrijednosti opisuje kroz integritet, prijateljstvo, poštovanje i služenje zajednici. To je službeno samoodređenje jedne velike slobodnozidarske organizacije, a ne neovisna potvrda ponašanja svake njezine lože. Za mladog čovjeka te riječi dobivaju smisao tek u konkretnim postupcima. Integritet znači da se pravila primjenjuju i na utjecajnog člana. Poštovanje znači da se početnika ne ponižava zbog pogreške. Prijateljstvo uključuje zanimanje za osobu i kada ona nema ništa korisno ponuditi. Služenje zajednici zahtijeva rad čija korist prelazi granice članstva.
Takav kriterij može biti zahtjevan. Organizacija koja govori o ravnopravnosti, a odluke donosi u uskom neformalnom krugu, izlaže se pitanju zašto njezina praksa odstupa od njezinih načela. Ložu bi zato trebalo procjenjivati kroz iskustvo članova i postupanje prema ljudima, uz njezine javne izjave i simboliku.
Potraga za smislom ima i ekonomsku stranu
Deloitteovo međunarodno istraživanje iz 2025., provedeno među više od 23.000 pripadnika generacije Z i milenijalaca u 44 zemlje, povezalo je zadovoljstvo radom s novcem, smislom i dobrobiti. Među ispitanicima generacije Z njih 89 posto ocijenilo je osjećaj svrhe vrlo ili donekle važnim za zadovoljstvo poslom i dobrobit. Riječ je o istraživanju očekivanja od rada. Prijenos tih nalaza na dobrovoljno članstvo u ložama jest analitička pretpostavka koju tek treba provjeriti.
Istraživanje iz 2026. dodatno pokazuje koliko je važna materijalna sigurnost. U njemu je 55 posto ispitanika generacije Z navelo da je zbog financijske situacije odgodilo velike životne odluke. Troškovi života ponovno su bili vodeća briga obiju istraživanih generacija.
Loža koja mladima govori o osobnom razvoju mora stoga razumjeti i njihove račune. Članarine, pristupne naknade, oprema, zajedničke večere i putovanja, ondje gdje se očekuju, mogu pretvoriti zanimanje u financijski teško održivu obvezu.
Jednako je važno vrijeme. Za osobu koja studira i radi ili ima promjenjive smjene, unaprijed poznat raspored može biti presudan. Želja za pripadanjem ne uklanja ograničenja svakodnevice.
Mentorstvo između podrške i pokroviteljstva
Jedna od mogućih dodirnih točaka jest mentorstvo: odnos u kojem iskusnija osoba pomaže manje iskusnoj razumjeti postupke, razviti sposobnosti i samostalno prosuđivati. Deloitteovo istraživanje iz 2025. navodi da je 86 posto ispitanika generacije Z istaknulo potrebu za mentorstvom i usmjeravanjem pri razvoju vještina. Ni taj nalaz nije istraživanje slobodnog zidarstva, ali pokazuje interes za učenje uz podršku drugih.
Konkretan slobodnozidarski primjer nalazi se u predstavljanju lože Saint Hugh No. 1386 na UGLE-ovoj stranici sveučilišnog programa. Loža navodi da novim članovima dodjeljuje osobnog mentora te da se podrška nastavlja i nakon početnog razdoblja. Moguća vrijednost takvog odnosa prelazi objašnjavanje ceremonije. Mentor može pomoći članu pripremiti izlaganje, razumjeti odgovornost u vođenju udruge ili razmotriti neslaganje bez osobnog sukoba.
Ali mentorstvo može skliznuti u pokroviteljstvo. Ako stariji član uvijek govori, a mlađi samo sluša, odnos postaje jednosmjeran. Korisnije je kada iskustvo starijih susreće znanje mlađih: o tehnologiji, novim oblicima rada ili drukčijim društvenim iskustvima.
Ritual kao prostor pažnje
Ritual je uređen slijed riječi, radnji i simbola kojem zajednica pridaje određeno značenje. U slobodnom zidarstvu on organizira iskustvo primanja i napredovanja kroz stupnjeve, odnosno faze simboličkog obrazovanja. UGLE opisuje tri osnovna stupnja: učenika, pomoćnika i majstora.
Moguća privlačnost rituala za dio mladih leži u njegovoj izdvojenosti iz svakodnevnog ritma. Sudionik prati zajednički tijek, sluša i usmjerava pozornost na iskustvo koje traži prisutnost. To je tumačenje moguće privlačnosti, a ne istraživački nalaz da generacija Z želi slobodnozidarske obrede. Simboli pritom mogu otvoriti pitanja o ponašanju i odgovornosti. Građevinska slika rada na neobrađenom kamenu može se razumjeti kao poziv na prepoznavanje vlastitih nedostataka i dugotrajan rad na sebi.
Ipak, mladom članu ritual može ostati i niz neobjašnjenih postupaka. Ako nakon ceremonije nema razgovora, čitanja i prilike za pitanja, iskustvo lako postaje formalnost. Tradicija ima veću priliku privući osobu kada joj omogućuje razumijevanje i sudjelovanje. Sama starost običaja ne objašnjava njegovu vrijednost.
Vrijednosti se mogu prepoznati i izvan slobodnog zidarstva
U djelovanju mladih moguće je prepoznati vrijednosti koje slobodno zidarstvo također ističe. Volonterski rad može izražavati solidarnost, učenje kroz studentsku udrugu osobni razvoj, a razgovor s ljudima različitih uvjerenja toleranciju. Ti su primjeri ilustracije vrijednosne podudarnosti. Ne treba ih tumačiti kao dokaz slobodnozidarskog utjecaja niti kao opis ponašanja cijele generacije.
Dijeljenje vrijednosti ne podrazumijeva i želju za organizacijskim članstvom. Osoba može pomagati drugima, promišljati etička pitanja i raditi na sebi bez zanimanja za inicijaciju, odnosno obredni ulazak u slobodnozidarsku zajednicu. Loža toj osobi mora ponuditi razlog zbog kojeg bi joj upravo takav oblik sudjelovanja bio vrijedan: dubinu razgovora, pouzdane odnose, način učenja ili iskustvo simboličkog rada.
Pritom se može pojaviti i napetost. Netko tko želi javno zagovarati političku promjenu možda će biti nezadovoljan zajednicom koja pojedine rasprave ograničava. Podudarnost u načelima stoga treba usporediti i s pravilima djelovanja konkretne obedijencije.
Uključivost otvara pitanje granica članstva
Slobodno zidarstvo obuhvaća različite organizacije i uvjete pristupa. UGLE prima muškarce i zahtijeva vjerovanje u Vrhovno Biće, uz napomenu da član ne mora prakticirati određenu religiju. Ujedno javno upućuje zainteresirane žene na zasebne ženske velike lože. Međunarodni red Le Droit Humain, s druge strane, prima muškarce i žene na ravnopravnoj osnovi te izričito ističe slobodu savjesti.
Te razlike imaju neposredne posljedice. Mlada žena koju zanimaju simbolika i etički rad neće imati iste mogućnosti u svim sustavima. Osoba koja ne može iskreno potvrditi vjerovanje u Vrhovno biće neće odgovarati uvjetima organizacije koja to zahtijeva, bez obzira na zanimanje za njezine druge vrijednosti. Za dio mladih takve će granice biti prihvatljive, za druge odlučujući razlog odustajanja. Ne postoji jedinstven generacijski odgovor.
Zato je preciznost važnija od široke poruke da su svi dobrodošli. Potencijalni član treba unaprijed razumjeti kome je članstvo dostupno, koje obveze preuzima i kakav odnos organizacija ima prema različitim uvjerenjima.
Britanski primjer pokazuje mogućnost, ali ne jamči uspjeh
UGLE je 2005. pokrenuo Universities Scheme, program povezivanja slobodnog zidarstva sa sveučilišnom zajednicom. Prema službenoj stranici, program danas obuhvaća 87 loža i sedam Royal Arch chaptera u Engleskoj i Walesu te uključuje mogućnost pristupa od navršene osamnaeste godine. Royal Arch chapter zasebno je slobodnozidarsko tijelo, povezano s nastavkom simboličkog puta u britanskoj tradiciji.
Sveučilišni pristup pritom ne bi smio postati jedini način razmišljanja o mladima. Mladi obrtnici, zaposlenici i osobe koje nisu nastavile formalno obrazovanje također mogu biti zainteresirani za etički i simbolički rad.
Pouka za hrvatske lože zato je prije svega organizacijska. Ako žele uključiti mlade, trebaju razumljiv postupak prvog kontakta, jasne informacije i podršku nakon primanja.
Hrvatska: povjerenje se gradi u društvu koje sumnja u institucije
Studija o mladima Hrvatska 2024., objavljena u suradnji Zaklade Friedrich Ebert i istraživača Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, obuhvatila je 717 ispitanika od 14 do 29 godina. Provedena je internetskom anketom na kvotnom uzorku; autori upozoravaju da dio razlika prema ranijim istraživanjima može proizlaziti iz promjene metode. Autori navode poteškoće ekonomskog osamostaljivanja, izraženu percepciju korupcije i nepovjerenje prema institucijama. Uočavaju i porast neformalnog političkog sudjelovanja. Studija ne istražuje odnos prema ložama, a njezin uzorak uključuje i maloljetnike.
Za slobodno zidarstvo iz toga proizlazi mogući problem komunikacije. Naglašavanje utjecajnih poznanstava može izazvati sumnju kod osobe koja je već zabrinuta zbog važnosti veza u društvu. Le Droit Humain na svojoj službenoj stranici izričito odbacuje predstavljanje reda kao poslovnog kluba ili puta do utjecajne mreže.
Loža bi zato trebala jasno objasniti svrhu članstva i granice međusobne pomoći. Podrška među članovima mora ostati spojiva s poštovanjem zakona, profesionalnih obveza i prava drugih.
Prvi dolazak otvara vrata, iskustvo odlučuje o ostanku
Loža može pobuditi zanimanje dobrom mrežnom stranicom, javnim predavanjem ili razgovorom s članovima. Ostanak traži više. Potencijalnom članu trebalo bi unaprijed objasniti ukupne troškove, raspored, uvjete pristupa i očekivano sudjelovanje. Nakon primanja trebalo bi mu omogućiti da razumije što radi, upozna druge članove i postupno preuzme smislenu odgovornost.
Jednako je važan prostor za neslaganje. Mlađi član koji postavi pitanje o običaju ili predloži promjenu pokazuje interes za zajednicu. Odgovor na to pitanje može mu otkriti koliko se načelo poštovanja primjenjuje u praksi.
Uspješnost uključivanja mladih zato ne bi trebalo mjeriti samo brojem primljenih osoba. Važni su njihovo sudjelovanje nakon nekoliko godina, kvaliteta odnosa i razlozi zbog kojih odlaze. Bez tih podataka lako je zamijeniti početnu znatiželju trajnom privlačnošću. Dio generacije Z mogao bi u ložama pronaći ono što traži: odnose koji traju, razgovor među generacijama, postupno učenje i prostor za rad na sebi. Drugi će iste potrebe zadovoljiti drugdje ili odbiti pravila slobodnozidarskog članstva. Za lože je to poziv na provjeru vlastitog djelovanja. Mladi koji ozbiljno shvate integritet, poštovanje i odgovornost mogu vrlo ozbiljno tražiti da se te vrijednosti i provode. Njihova prisutnost tada postaje prilika da loža pokaže koliko su njezini simboli povezani sa svakodnevnim ponašanjem.